O projektu Serbijana
Serbijana je digitalni repozitorijum i bibliografska zbirka tekstova, radova i istoriografskih rasprava koji se bave temama srpske autohtone istorijske škole, porekla slovenskih jezika i drevne pismenosti na tlu Balkanskog poluostrva.
Cilj ove digitalne arhive je sistematizacija razasutih članaka, teza i istorijskih pretpostavki o srodnosti jezika i kultura, od neolitskog Podunavlja do srednjeg veka, čineći ih lako dostupnim i preglednim istraživačima i zainteresovanoj javnosti. Sadržaj na portalu ima isključivo informativni karakter i predstavlja pregled alternativnih istoriografskih pravaca i etimoloških hipoteza, sa jasno navedenim referencama, citatima i pratećom literaturom.
Naučni stil i metodologija
Iako se tematski bavi tezama koje se često svrstavaju izvan zvaničnih okvira savremene akademske istoriografije, sajt je oblikovan po standardima naučnog i enciklopedijskog rada. Svaki članak prati strogo objektivnu strukturu, bez ličnih stavova i direktnog obraćanja čitaocu. Svi navodi, teorije i hipoteze potkrepljeni su fusnotama koje ukazuju na izvore iz literature srpske autohtonističke škole (Miloš Milojević, Olga Luković-Pjanović, Ilija Živančević, Jovan I. Deretić) ili na prateće antičke i srednjovekovne pisane izvore.
Oblast istraživanja portala
- Autohtonost Slovena na Balkanu: Analiza teza i arheoloških nalaza koji se suprotstavljaju teoriji o masovnoj seobi u 7. veku, dokazujući neprekinut kontinuitet na Balkanskom poluostrvu.
- Uporedna lingvistika i etimologija: Povezanost srpskog jezika sa sanskritom, etimologija geografskih naziva u Maloj Aziji, Sredozemlju i severnoj Evropi.
- Drevna pismenost: Analiza podunavskih simbola iz vinčanskog perioda, etrurskih zapisa i glagoljskog pisma.
- Mitologija i tradicija: Koreni pravoslavne krsne slave u antičkom kultu predaka i transformacija slovenskih božanstava.